Naslovna » Financijska tržišta » Država osnažuje Jadransku i HPB stiže Agram banka

Država osnažuje Jadransku i HPB stiže Agram banka

U zoni srednjih i malih domaćih banaka trenutno se zaokružuju još dvije strateški važne operacije.

U prva tri mjeseca smanjili operativni gubitak/Davor Puklavec/PIXSELL

U prva tri mjeseca smanjili operativni gubitak/Davor Puklavec/PIXSELL

Vlada je na ovotjednoj sjednici potvrdila da je odlučna poduprijeti kapitalno jačanje Hrvatske poštanske banke.

Donijela je odluku o osiguranju uvjeta za provedbu dokapitalizacije za 550 milijuna kuna. I dalje se, doduše, ne zna tko će sve uložiti novac, ili, za koliki će se dio na kraju pobrinuti Vladin Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Ministarstvo financija, Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i vodstvo same banke tek su dobili naputak da organiziraju razgovore i pregovore s potencijalnim ulagačima. Operacija uključuje poslovni tj. plan restrukturiranja, ali mora se uklopiti u EU-ova pravila i načela o državnim potporama. No, nakon ocjene plana za HPB, Europska komisija iz Hrvatske bi uskoro mogla dobiti još jedan "bankarski predmet".

 

15posto
stope adekvatnosti kapitala HNB traži od Jadranske banke

 U zoni srednjih i malih domaćih banaka trenutno se zaokružuju zapravo još dvije strateški važne operacije. Uz završnicu spajanja Kreditne i Podravske banke uskoro se očekuje i objava plana dokapitalizacije Jadranske banke. Kako doznajemo, privremena Uprava šibenske banke vodi ga u smjeru vlasničkog ulaska državne Agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), a to zahtijeva i "konzultacije" s EK u pogledu potpora. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, formalni zahtjev odnosno konačnu verziju plana restrukturiranja (na kojemu je angažiran i KPMG) šibenska banka tek treba podnijeti DAB-u. No, s Agencijom se o tome već dugo razgovara, kao uostalom i s HNB-om kojemu u zadanom roku treba "isporučiti" povratak u tračnice u pogledu stope kapitala koju od banke kao regulator traži (15 posto).

U DAB-u zasad slučaj Jadranske komentiraju tek načelno ističući da za takvu namjenu sredstava Agencije postoje uporišta i u postojećim zakonskim odredbama (čl. 16) i u europskoj direktivi (čl. 11). Za to su jasno definirani i uvjeti pod kojima su moguće bankarske potpore, ali u osnovi se oni svode na dokazivanje da takve intervencije imaju karakter investiranja, a ne golog spašavanja. Kako god bilo, proteklih mjeseci i ključni su se dioničari banke očito pomirili sa znatnim  umanjenjem  glasačkih prava koje implicira dokapitalizacija kojom bi se putem DAB-ova ulaganja riješio regulatorni gubitak banke. Iako su postojeći dioničari lani uspjeli osigurati nešto više od 60 milijuna kuna dokapitalizacije, taj je iznos bio znatno manji od tadašnjih zahtjeva, a u međuvremenu je regulator još podigao ljestvicu rezervacija pa su se povećali i razmjeri kapitalne injekcije potrebne za zadovoljenje regulatornog zahtjeva za stopom ukupnog kapitala (15 posto).

S obzirom na to, procjenjuje se da bi DAB u banku mogao uložiti između 150 i 200 milijuna kuna. No, plan dokapitalizacije ne isključuje mogućnost sudjelovanja i postojećih dioničara, dapače. Za postojeće dioničare predviđa se pravo prvokupa, ali u razgoovrima se navodno usuglasilo i pravo otkupa dionica (od DAB-a) u budućnosti. Izvori bliski banci tvrde i kako je u kapitlanom jačanju banke intencija da se dosegne stopa ukupnog kapitala i veća od regulatorno utvrđenog donjeeg praga, a to bi se, kažu, moglo realizirati i kroz hibridni, odnosno dopunski kapital. U šibenskoj banci računaju da bi se proces dokapitalizacije mogao realizirati već do kraja srpnja. Hoće li to biti izvedivo s obzirom na "checking" Europske komisije ostaje vidjeti.

No, čini se da i u središnjoj banci imaju razumijevanja i vjere u napore privremene Uprave na čelu s Borisom Teškim u vezi s restrukturiranjem i dokapitalizacijom. On je u Upravu povučen iz Nadzornog odbora kao privremeno rješenje, a nakon što su istekla tri mjeseca takva privremenog agnažmana navodno je sada u obradi i zahtjev za "redovnu" licencu za funkciju Uprave. Preciznije informacije o dokapitalizaciji mogle bi se obznaniti već ovih dana jer se očekuje da će Nadzorni odbor uskoro sazvati i Skupštinu društva, zajedno sa zakašnjelom objavom revidiranih rezultata poslovanja te rezultata za prvi kvartal. Neslužbeno saznajemo da je u prva tri mjeseca operativni gubitak banke smanjen, no potrebe za značajnom kapitalnom injekcijom ionako proizlaze mahom iz regulatornog gubitka, na temelju zahtjeva supervizora za rezervacijama.

Inače, Jadranska banka posljednjih se mjeseci spominjala i u kontekstu treće operacije: spajanja Kreditne i Podravske banke. Ono je, naime, bilo potaknulo i nagađanja o širenju te konsolidacijske priče na još neke banke, ali barem zasad i barem u slučaju Jadranske banke te su se spekulacije ipak pokazale ishitrenima. Spomenuti strateški savez Kreditne i Podravske uskoro bi pak trebao rezultarati konačnom objavom novog imena na bankarskom tržištu. Nova banka zvat će se Agram banka, što sugerira i tko u tom braku ima prevagu. Neslužbeni izvori tvrde da su vlasnički omjeri na kraju utvrđeni na 60 prema 40 posto – u korist Kreditne banke, odnosno Agram grupe Dubravka Grgića.

Izvor: Država osnažuje Jadransku i HPB stiže Agram banka