Značaj stranih radnika za svjetsku ekonomiju

Globalna ekonomija suočava se s ozbiljnim izazovima zbog starenja stanovništva i smanjenog nataliteta. Stručnjaci upozoravaju da će bez priliva stranih radnika vodeće svjetske ekonomije – uključujući Japan, eurozonu i Veliku Britaniju – bilježiti pad radne snage, što bi dugoročno moglo usporiti rast i povećati inflaciju.
Kazuo Ueda, guverner Banke Japana, naglasio je da je nedostatak radne snage jedan od najhitnijih problema japanske ekonomije. Strani radnici, iako čine svega 3% ukupne radne snage u Japanu, zaslužni su za polovinu njenog rasta u posljednjim godinama.

Slične trendove prepoznaje i Evropska centralna banka (ECB). Predsjednica Christine Lagarde upozorila je da bi eurozona mogla izgubiti 3,4 miliona radnika do 2040. godine, ukoliko ne osigura kontinuirani priliv radne snage iz inostranstva. Prema njenim riječima, u posljednje tri godine strani radnici su činili polovinu rasta radne snage u eurozoni.

Doprinos stranih radnika u Evropi

U Evropskoj uniji, migracije su ključni faktor održavanja demografske ravnoteže. Broj stanovnika EU porastao je 2023. na rekordnih 450,4 miliona ljudi, i to prvenstveno zahvaljujući neto imigraciji, koja već četvrtu godinu zaredom nadoknađuje prirodni pad nataliteta.
Lagarde je istakla da bi, bez doprinosa stranih radnika, BDP Njemačke bio 6% niži nego 2019. godine, dok se snažan oporavak španske ekonomije nakon pandemije uveliko može pripisati upravo njihovom angažmanu.

Međutim, rast migracija izazvao je političke napetosti. Njemačka je, suočena s porastom podrške desničarskim strankama, ograničila programe spajanja porodica, dok je u SAD-u imigraciona politika proteklih godina bila znatno restriktivnija, uključujući i oduzimanje legalnog statusa hiljadama migranata.

Velika Britanija: kombinacija više izazova

Guverner Banke Engleske, Andrew Bailey, upozorio je da britansku ekonomiju dodatno opterećuju pad produktivnosti i povećan broj ljudi klasifikovanih kao dugotrajno bolesni. Očekuje se da će do 2040. godine čak 40% stanovništva Velike Britanije biti starije od radne dobi, što bi dodatno pogoršalo nedostatak radne snage.

U takvim okolnostima, uloga stranih radnika postaje presudna, kako za održavanje proizvodnje, tako i za stabilnost javnih finansija i penzionih sistema.

Šira ekonomska perspektiva

Prema analizama vodećih biznis časopisa poput The Economist i Financial Timesa, strane radnike ne treba posmatrati samo kao rješenje trenutnog manjka radne snage, već i kao izvor inovacija, preduzetništva i kulturne raznolikosti. Imigranti pokreću startupe, doprinose tehnološkim industrijama i jačaju globalne lance vrijednosti.

S druge strane, izostanak stranih radnika može dovesti do:

- smanjenja proizvodnje i rasta cijena (inflacija),
- opterećenja socijalnih sistema zbog većeg broja penzionera,
- gubitka konkurentnosti na globalnom tržištu.

Strani radnici su postali ključni stub globalne ekonomije. Oni nadoknađuju demografske praznine, podupiru rast proizvodnje i doprinose održivosti penzionih i zdravstvenih sistema. Dok političke debate i društveni otpor otežavaju imigracione politike, ekonomske činjenice pokazuju da bez njih – vodeće svjetske ekonomije rizikuju stagnaciju.

Tržište, 25. Aug. 2025.